U fokusu - Bosna i Hercegovina

Vlada će sufinansirati kamatne stope za Garancijski fond

Uspostavljen prije nepuna četiri mjeseca pri Razvojnoj banci FBiH, gdje je Vlada obezbijedila 100 miliona KM komisionih sredstava, privrednicima nije ispunio njihova očekivanja, pa je aplikacija dosad bilo veoma malo.

S obzirom na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, kompanije u BiH ne odlučuju se na nova zaduživanja.

Primjer je i firma Promo iz Donjeg Vakufa, gdje nam direktor Kemal Čolak kaže da zbog cjelokupne situacije nisu posegnuli za novim kreditima i samim tim nisu ni koristili mogućnosti Garantnog fonda.

Navodi da zbog iskorištenosti svega 50% kapaciteta, Fond nije odgovorio potrebama poslodavaca u pandemijskoj krizi.

- Očigledno da je prekompliciran i dugotrajan proces dobijanja garancija, te bi uvjete za pristup Fondu trebalo, uvažavajući prijedloge poslodavaca, pojednostaviti. Sve mora biti mnogo ekspeditivnije, jer potreba za sredstvima se mora efektirati mnogo brže, navodi Čolak.

Premijer Fadil Novalić najavio je da je Vlada FBiH u procesu izmjena kreditno-garantnih programa tri ministarstva (razvoja, poduzetništva i obrta, energije, rudarstva i industrije, te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) s ciljem da se učine fleksibilnijim, kako bi potencijal Fonda pomogao privredi.

Za 15 miliona KM, koliko je Vlada izdvojila u budžetu za ovu godinu, a za sufinansiranje kamata onima koji budu koristili Garancijski fond, Čolak kaže da je potez koji treba pozdraviti, ali da je jako bitno uvažiti i prijedloge poslodavaca u vezi s kriterijima za pristup i povlačenjem novca.

Odluku o sufinansiranju kamatnih stopa pozitivnom smatra i Suhad Ećo, član Udruženja poslodavaca FBiH. Uvjeren je da će to stimulisati privrednike da posegnu za zaduživanjem kod poslovnih banaka.

- Mislim da će to dodatno stimulisati investiranje kod onih poduzetnika koji su u mogućnosti, a onima koji su već zaduženi svakako će pomoći kod smanjenja stope. Vrlo je važno ograničiti kreditni iznos koji jedan poduzetnik/firma može koristiti i njega treba vezati za broj uposlenih, tj. nova zapošljavanja, zaključuje Ećo.